Foto: RINA

RAJKA STIGLA DO IZRAELA, NERA DO EFIPTA: Srpski beloglavi supovi ove jeseni razleteli se širom sveta – na proleće se vraćaju kući

Ukoliko vas put navede u kanjon Uvca osim fantastičnih pejzaža, na liticima koje okružuju Uvačko jezero dočekaće vas i beloglavi supovi.

Sa rasponom krila od tri metra može se reći da su oni kraljevi srpskog neba, a njihov veličanstven let oduševljava posetioce Specijalnog rezervata prirode Uvac smštenog između Nove Varoši i Sjenice.

Međutim, jesen je vreme kada se mladi beloglavi supovi razleću i odlaze čak do zapadne Azije i Afrike, kako bi izbegli nepovoljne zimske uslove.

– Beloglavi sup Rajka, prošle godine je stigla sve do Sudana. Pokušala je da se vrati na Uvac, ali se zadržala u Turskoj, gde je provela sve do ove jeseni. Sada je ponovo krenula na jug i stigla do Izraela. Možda će ponovo otići u Afriku da tamo prezimi. Beloglavi sup Nera, otišla je još dalje – sve do Sinajskog poluostrva u Egiptu. Možda će i ona nastaviti put ka Africi. Nera je ovogodišnja ženka iz kolonije u Radoinji. Neka su im srećni putevi i neka nam se na proleće vrate kući, na Uvac – kažu u Fondaciji za zaštitu ptica grabljivica. 

Ove ptice do pre desetak godina borile su se za opstanak na jugozapadu Srbije, a iz te bitke izašle su kao pobednici. Danas nema bojazni za njihovu budućnost jer se u kanjonu Uvca nalazi oko 500 odraslih jedinki.

Do pete godine oni se ponašaju kao pravi tinjedžeri, obilaze svet i svuda lete. Kad dostignu polnu zrelost pronalaze partnera i sa njim ostaju čitav život. Ukoliko se jednom od njih nešto desi ne pronalaze drugog i ostaju sami. Prema podacima koje smo dobili na osnovu monotoringa 62 odsto njih se vraća u svoju koloniju, ovde na Uvac i tu svijaju gnezdo, dok se 38 odsto „skući“ u nekoj drugoj koloniji, kažu za RINU u Specijalnom rezervatu prirode Uvac.

Kolonija beloglavih supova na Uvcu je druga po veličini u Evropi, a veća se nalazi samo u španiji. Ove ptice nisu predatori i ne napadaju druge vrste, a hrane se isključivo leševima papkara. Iako su i mladunci poprilično krupni, to su izuzetno nežne i krhke jedinke što pokazuje i podatak da samo deset odsto mladih doživi polnu zrelost. Najčešće za njih bude koban prvi let, kada još uvek nespremni pokušavaju da polete iz gnezda sa litice.

RINA

Podelite vest

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
Email